STARI ČLANAK IZ NOVINA
U samo dva prošlotjedna kišovita dana klesarsku školsku radionicu u Pučišćima posjetilo je 400 turista, uglavnom s inozemnom putovnicom
U samo dva prošlotjedna kišovita dana klesarsku školsku radionicu u Pučišćima posjetilo je 400 turista, uglavnom s inozemnom putovnicom |
Piše IVICA RADIĆ / EPEHA |
Klesarska škola u Pučišćima postala je pravi turistički hit. U prošlotjedna dva kišovita dana njezinu klesarsku radionicu posjetilo je 400 turista, uglavnom s inozemnom putovnicom. Stizali su turisti autobusima iz Bola i Supetra, ali i brodovima iz Makarske, Tučepa i Baške Vode.
Lanjskog ljeta zabilježeno je 10.000 turista s plaćenim ulaznicama, a bilo je još nekoliko tisuća posjetitelja bez plaćenih ulaznica, potvrdio je prof. Tonči Vlahović, ravnatelj Klesarske škole koji je najzaslužniji što se škola otvorila široj javnosti i zakoračila u svijet turizma. S tolikom brojem posjetitelja ne mogu se podičiti ni mnogo veće muzejske sredine.
Radionica Klesarske škole otvara se po prethodnom dogovoru, dakle, nema redovito svakodnevno radno vrijeme za posjetitelje. Zbog velikog interesa, koji je nadmašio sva očekivanja, u suradnji s novoosnovanom Turističkom zajednicom Pučišća pokušat će se iznaći primjerenije rješenje kako bi se udovoljilo sve većem broju onih koji žele upoznati tu po mnogočemu jedinstvenu školu.
Klesarska škola u Pučišćima jedina je takve vrste u Hrvatskoj i jedna od rijetkih u Europi te uživa velik ugled među domaćim i stranim stručnjacima. Nedavno je proslavila i vrijedan jubilej, stotu obljetnicu svog utemeljenja i djelovanja. Turisti mogu razgledati radove naučnika koji već u radionicama stvaraju majstorska djela.
Način klesanja temelji se na najboljim tradicijama vrsnih bračkih klesara koji su tradicionalne ručne zubate alate preuzeli i naslijedili još iz rimskog vremena. Dakle, riječ je o alatima koji se u obradi kamena koriste gotovo u nepromijenjenom izgledu već dvije tisuće godina. Njima nasuprot su i moderni alati današnjice.
Ima gostiju koji se vraćaju i više puta u razgledavanje. A, imaju što vidjeti. Tu su kamene rozete, stupovi, kapiteli, vaze, portreti, monografije s kamenim koricama..., a od ručnih alata mogu upoznati piket (čekić zašiljen s jedne i druge strane), martelinu (finu zubatku), špuntarjuolu (grubu zubatku), bućordu (fino nazubljeni mlat) i mnoga dlijeta.
Rukopis bračkih klesara i brački kamen poznati su i priznati širom svijeta. Broj posjetitelja Klesarske škole koji neprestano raste najbolje svjedoči da su turisti željni doživjeti i vidjeti dio domaćeg ugođaja i ambijenta. Tu činjenicu treba što snažnije uključiti u našu turističku ponudu i baštinu.
« Travanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |