Počeci
Na otocima Braču, Hvaru i Korčuli nalaze se bogati slojevi bijelo-žućkastoga vapnenca, pa je sama priroda pogodovala razvitku klesarskoga zanata, posebno na otoku Braču. Razvojem kamenarstva javlja se i potreba za organiziranim školovanjem klesara, tako se već od 1906. godine, u suradnji s Obrtnom školom u Splitu, u Pučišćima i Selcima organiziraju tečajevi iz klesarstva i polažu ispiti za klesare Početkom 1909. Utemeljuje se “Škola za usavršavanje u klesarstvu” pod ravnateljstvom Emila Rumla, klesara iz Češke. Ruml je preuzeo ravnateljstvo novootvorene škole koja se u svome radu pridržavala nastavnoga plana i programa koje je propisalo Ministarstvo za javne radove za sve obrtničke škole Monarhije.
Škola učenika u privredi
Nakon Drugoga svjetskog rata kamenarstvo na Braču oživljava i postaje najjačom gospodarskom granom na otoku. Postojeći otočni pogoni i kamenolomi formiraju 1947. godine poduzeće “Brač”, koje kasnije mijenja naziv u “Industrija jadranskoga kamena i mramora”, odnosno Jadrankamen, sa sjedištem u Splitu. Prva generacija u Pučišćima uči klesarski zanat još 1946. godine. Škola dobiva ime “Škola učenika u privredi” i djeluje kao trogodišnja večernja škola. Naime, učenici su 6 sati radili u Jadrankamenu, a navečer su išli u školu. Teoretska nastava održavana je u zgradi Osnovne škole.
Industrijska kamenoklesarska škola
Sredinom pedesetih godina pokrenuta je ideja o organizaciji jedinstvene središnje trogodišnje klesarske škole sa sjedištem u Pučišćima. Pučišća su odabrana zbog tradicije kamenarstva i činjenice da se u neposrednoj blizini škole nalazila najveća i najrazvijenija kamenarska industrija u zemlji. 1956. godine u Pučišćima osniva se “Industrijska kamenoklesarska škola”, uz koju je osnovan i učenički dom, u to doba s imenom “Ivan Rendić”. 1957. godine za direktora nove škole izabran je akademski kipar Ante Kostović kojeg 1965. na mjestu mjestu ravnatelja naslijeđuje profesorica Jasna Kuzmanić Orlandini koja je u školi radila od 1953. godine na mjestu profesorice hrvatskoga jezika. U Klesarskoj je školi radila do odlaska u mirovinu 30. lipnja 1989. godine.
Izgradnja školske zgrade
Za namjenu rješenja prostornih uvjeta otkupljena je kuća Kraljević u Pučišćima. Zbog povećanog interesa za upise odlučeno da se cijela kuća Kraljević prenamijeni u đački dom, a projekt školske zgrade se promijenio te je izgrađena današnja zgrada škole koja je dovršena školske godine 1958./59. Iste godine škola mijenja ime u “Kamenoklesarska škola s praktičnom obukom, Pučišća”. Prilagodio se plan i program te se uvela ljetna praksa
U sustavu usmjerenog obrazovanja
Reforma usmjerenog obrazovanja odrazila se i na “Industrijsku kamenoklesarsku školu”. U to se vrijeme stvaraju veliki školski centri, pa se i ova škola zajedno s gimnazijom “Ćiro Gamulin” te Muškim učeničkim domom iz Splita 1980. godine ujedinjuje u “Građevinski školski centar Ćiro Gamulin”. Postala je mješovita škola s prva dva razreda općeg usmjerenja u kojima su polaznici imali nastavu klesarstva jedino u obliku izborne nastave. Jedan kat učeničkoga doma namijenjen je za muške polaznike, a drugi za ženske polaznice. Nakon prva dva razreda učenici su se odlučivali za promjenu škole ili za nastavak školovanja u Klesarskoj školi u kojoj su im ponuđena dva programa: jednogodišnji u rudarskom usmjerenju obrazovanja za radnika na eksploataciji kamena, odnosno dvogodišnji u usmjerenju klesar.
Klesarska škola danas
Upisom u sudski registar 18. sudenoga 1991. godine škola u Pučišćima ponovno je postala samostalna školska institucija s imenom “Klesarska škola”. Odlaskom profesorice Jasne Kuzmanić Orlandini u mirovinu u lipnju 1989. godine, za ravnatelja je izabran Tonči Vlahović, diplomirani inženjer matematike. Izmjenama školskoga sustava u srednjim školama 1991. godine ponovno je naglašena važnost stručnih sadržaja. U novome je programu došlo do povećanja satnice stručnih predmeta, posebno praktične nastave. Školovanje klesara razdvojilo se na tri usmjerenja: klesarski tehničar, klesar i rudar površinskoga kopa. Klesarski tehničari pohađaju nastavu četiri godine, a nakon završnog ispita mogu nastaviti školovanje na fakultetima (građevina, arhitektura, rudarstvo, likovna akademija, itd.). Školovanje klesara traje tri godine, a nakon tri godine prakse postoji mogućnost polaganja majstorskog ispita. Školovanje za rudara površinskoga kopa također traje tri godine. Danas se u Klesarsku školu upisuje do 100 učenika godišnje. Polovina od toga broja upisuje se u klesarske tehničare, a druga polovina u klesare. Prosječno oko četvrtine učenika dolazi iz Pučišća, četvrtina iz ostalih bračkih mjesta, dok su ostali učenika stiže iz svih krajeva Hrvatske. U spolnoj strukturi upisanih učenika zadnjih se godina u ovome tradicionalno muškome zanimanju počinju pojavljivati i učenice. U izvedbenim programima praktične nastave prevladava ručna obrada zasnovana na staroj rimskoj školi klesanja klasičnim ručnim alatima. Nastava se izvodi u vlastitoj, dobro opremljenoj radionici. Nastavnici klesarstva izvrsni su majstori, vješti u izvedbi raznovrsnih klesarskih radova. Jedan nastavnik prati grupu do 10 učenika, a nastava je potpuno individualizirana. Klesarska škola odlično surađuje s tvrtkom Jadrankamen d.d., od koje dobiva kamene blokove za izvođenje praktične nastave u vlastitoj radionici. Isto tako, tijekom ljetne prakse u moderno opremljenim pogonima te tvrtke učenici imaju mogućnost upoznati se s najmodernijom tehnologijom za strojnu obradu kamena. Simpoziji o branju, obradi i ugradbi kamena realizirani su kontinuirano s tvrtkom Jadrankamen kao glavnim pokroviteljem i suorganizatorom skupova. Tvrtka je školi uvijek pružala veliku pomoć bilo kod organizacije njezinih samostalnih izložbi, bilo kod izlaganja učeničkih radova u Münchenu i na Zagrebačkome velesajmu. Škola surađuje i s nekoliko dobro opremljenih obrtničkih radionica u Pučišćima u kojima učenici upisani u obrtničko usmjerenje uspješno odrađuju stručnu praksu.
Izložbe
Godine 1994. organizirana je prva samostalna izložba učeničkih radova izvan Brača u izložbenome salonu “Izidor Kršnjavi” Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Iste godine Klesarska je škola ostvarila zapažen nastup na Zagrebačkome velesajmu na kojemu je predstavljala obrtničke škole Republike Hrvatske. Od te godine redovito nastupa na Velesajmu u suradnji s tvrtkom Jadrankamen.
Nagrade
2003. godine Klesarska škola je od strane Ureda za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije predložena za “najškolu” u Republici Hrvatskoj. Na prigodnoj svečanosti u Hrvatskom narodno kazalištu u Zagrebu škola je dobila “Ministrovo priznanje”. Klesarska škola pridonosi promidžbi Hrvatske i svojom turističkom ponudom. Tijekom cijele turističke sezone, škola, a posebno njezina radionica, otvorene su za razgledavanje učeničkim ekskurzijama te svim zainteresiranim gostima iz zemlje i inozemstva. Tu su djelatnost škole prepoznale i pozdravile turističke organizacije, te je Hrvatska turistička zajednica na svečanoj sjednici 30. lipnja 2005. godine dodijelila Klesarskoj školi plaketu Turističke zajednice Hrvatske “Anton Štifanić” za 2004. godinu za “izniman doprinos u turizmu Republike Hrvatske”. Tijekom 2008. godine radionicu Klesarske škole obišlo je više od 9000 posjetioca. Zbog velikog zanimanja tiskan je prospekt škole na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i češkom jeziku koji se dijeli posjetiteljima škole.
« Lipanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |